3/4 hrvatskih HR stručnjaka preferira domaće radnike

tie-690084_640MojPosao je, u suradnji s tvrtkom SELECTIO, proveo istraživanje među stručnjacima s područja upravljanja ljudskim resursima. Cilj je bio otkriti kakve promjene na tržištu rada očekuju nakon 1. srpnja ove godine.

Najviše HR stručnjaka, njih 65%, smatra da će ulazak Hrvatske u Europsku Uniju potaknuti zapošljavanje u inozemstvu. Istovremeno, njih 43% vjeruje da prvih nekoliko godina promjene neće biti.

Trećina (33%) smatra da će ulazak u EU potaknuti strane investicije i otvaranje novih radnih mjesta, a gotovo četvrtina HR stručnjaka (24%) očekuje oporavak domaćeg gospodarstva i, ponovo, otvaranje novih radnih mjesta.

Također, 24% ispitanika drži da će ulazak u EU potaknuti doseljavanje strane radne snage u Hrvatsku, dok ih svega 2% ne očekuje nikakve promjene.

Visokih 86% HR stručnjaka smatra kako su hrvatski radnici konkurentni na europskom tržištu rada.

„Imaju znanja i volje i potrebe za rad“– komentirao je jedan od ispitanika.

Svega 7% ih smatra kako naši radnici nisu konkurencija 'Europljanima', dok ih je 7% neodlučno.

Oko toga je li naš obrazovni sustav 'zaslužan' za kompetentnost radne snage, mišljenja su podijeljena. Manje od polovice (48%) stručnjaka u ljudskim resursima smatra da naš obrazovni sustav daje dobru pripremu za ulazak na europsko tržište rada.

Istovremeno, visokih 45% smatra kako je naš obrazovni sustav loš, a kao objašnjenje najčešće navode manjak prakse kroz školovanje te nedovoljno korištenje naprednih tehnologija. Preostalih 7% ispitanika ne može procijeniti kvalitetu hrvatskog obrazovnog sustava.

Kada je riječ o poznavanju stranih jezika, većina HR stručnjaka, njih 68%, smatra da  strani jezici neće predstavljati prepreku pri zapošljavanju hrvatskih građana u EU. Gotovo četvrtina HR stručnjaka (24%) smatra da građani ne poznaju dovoljno strane jezike, dok ih 8% to ne može procijeniti.

Čini se da sve glasnije inicijative i pozivi građanima na iseljavanje iz Hrvatske nisu samo odraz bunta, već da broj odlazaka u inozemstvo zaista raste.

Naime, 67% stručnjaka za ljudske resurs smatra kako je već puno ljudi otišlo ili aktivno radi na odlasku iz Hrvatske.

Gotovo trećina (30%) ih smatra da mladi o tome samo puno pričaju, a tek se manji dio aktivno priprema za odlazak.

„Ljudi su pasivni i ne bore se za promjene, ako i razmišljaju o odlasku zbog papirologije često odustaju (nedostaje upornosti).“ – komentirao je jedan od ispitanika.

Svega 3% ispitanika smatra kako se broj mladih koji žele otići iz zemlje ne mijenja kroz godine.

Kada komentiraju razloge odlaska mladih u inozemstvo, najveći broj HR stručnjaka, njih 82%, smatra da je glavni razlog odlaska nedovoljan broj radnih mjesta u zemlji. Kako je za ovo pitanje bilo moguće označiti više odgovora, 48% HR stručnjaka smatra da bi mladi otišli iz zemlje i zbog bolje plaće, a 41% zbog boljih uvjeta rada. Svega 16% HR stručnjaka vjeruje kako je glavni 'motivator' mogućnost napredovanja, a tek 3% sigurnost radnog mjesta.

Mnogi hrvatski radnici koji žele ostati u domovini strahuju od još veće konkurencije na tržištu rada, no čini se da ne bi trebali. Većina stručnjaka za ljudske resurse (67%) smatra da stranci neće 'oduzeti' radna mjesta domaćim radnicima. Petina (20%) ih vjeruje da bi se to ipak moglo dogoditi, dok ih 13% ne može procijeniti.

Ohrabruju odgovor 73% HR stručnjaka koji su potvrdili da će i nakon ulaska Hrvatske u EU preferirati domaće radnike. Niti preostalih 27% HR-ovaca neće se orijentirati isključivo na inozemstvo jer su im bitne kompetencije, a ne zemlja iz koje dolaze zaposlenici. Tek 9% ispitanika izjavilo je kako će nakon 1. srpnja nove radnike pokušati pronaći izvan zemlje.

Očekivano, 83% HR stručnjaka podržava slobodu u zapošljavanju, pa su tako i protiv privremenih restrikcija za zapošljavanje hrvatskih radnika u inozemstvu.

„Bitno je znanje, a ne podrijetlo“ – komentar je jednog HR stručnjaka.