7. HR Days konferencija : U fokusu manjak radne snage, regrutiranje novih kadrova, Najbolje HR prakse

U Rovinju je 11. i 12. travnja održana 7. HR Days konferencija – dvodnevno stručno okupljanje više od 400 HR profesionalaca iz regije i svijeta, u organizaciji MojPosao.

Ovogodišnja konferencija naglasak je stavila na područja leadershipa i razvoja, a bavila se i pitanjem tehnologije i inovacija u sektoru upravljanja ljudskim resursima kao i analizom trendova na polju traženja talenata i umijeća regrutiranja novih kadrova.

Konferenciju je otvorio predstavnik organizatora Igor Žonja, predsjednik uprave tvrtke Tau on-line koja upravlja portalom MojPosao, koji je u svom uvodnom govoru istaknuo zadovoljstvo činjenicom da je ovogodišnje izdanje konferencije najveće do sada, čime se potvrđuje vrijednost i uloga HR odjela u uspješnom poslovanju kompanija.

Okrugli stol ''Stručnost ne poznaje granice''

Tržište rada u Hrvatskoj već duže vrijeme karakterizira nedostatak domaćih radnika i zapošljavanje stranaca. Taj trend je posebno primjetan u sektorima poput graditeljstva, turizma, ugostiteljstva, brodogradnje, prehrambene industrije, itd.
Pružanjem vlastitog pogleda na trenutno stanje na tržištu rada, panelisti Okruglog stola su pokušali odgonetnuti kakva nas budućnost očekuje kada govorimo o zapošljavanju stranaca, ali i o tržištu rada općenito.

Potrebno je preispitati obrazovni sustav

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je prije nekoliko godina upozorila na nedostatak radne snage u Hrvatskoj, međutim tada se na to odmahivalo rukom, istaknula je Gordana Deranja, predsjednica udruge i naglasila kako je uvoz stranih zaposlenika danas nužnost. ''Hrvatski radnici sve su stariji, imamo nisku razinu produktivnosti i to je potrebno mijenjati. Dio rješenja zasigurno se krije u uvozu radne snage, međutim naglasak treba staviti na revidiranje obrazovne politike'', zaključila je Deranja.

O temi obrazovnog sustava govorila je i Ana Mandacpomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, naglasivši kako je Vlada odlučila povećati stipendije učenicima strukovnih i obrtničkih škola za deficitarna zanimanja. ''Ove godine je podijeljeno preko 3 tisuća stipendija u iznosu od 9 tisuća kuna po stipendiji, a Vlada od sljedeće godine planira udvostručiti taj iznos s ciljem obrazovanja radnika za zanimanja koja su deficitarna na tržištu rada'', potvrdila je Mandac.

Broj polaznika strukovnih škola u Hrvatskoj je previsok, mišljenja je Hrvoje Balen s Visokog učilišta Algebra, navodeći primjer Srbije kao jedine zemlje koja ima veći broj učenika u strukovnim školama. Pritom je upozorio da trenutno u Hrvatskoj, na svim sveučilištima, studira premali broj stranih studenata – njih svega 2 tisuće, dok se primjerice u češkom gradu Brno školuje oko 17 tisuća studenata.

Migracija radnika je normalna pojava

U kojoj mjeri je važno pravovremeno prepoznavanje trendova na tržištu i priprema na njih, potvrđuje podatak da će za desetak godina, otprilike 2030.godine, diljem svijeta nedostajati oko 85 milijuna kvalificiranih radnika, istaknula je Nathalie Lerotić Pavlikdirektorica ljudskih potencijala tvrtke Infobip.

Zbog toga migracija radnika, koju karakterizira odlazak domaće radne snage i uvoz stranaca, nije ništa neobično, nadovezala se Iva Tomićznanstvena suradnica sa Ekonomskog Instituta Zagreb. ''To je normalna pojava mobilnosti radnika, uvjetovana ulaskom Hrvatske u Europsku uniju'', primijetila je Tomić i složila se s ranije navedenom tvrdnjom kako se problem manjka kvalificiranih radnika krije u neusklađenosti našeg obrazovnog sustava i tržišta rada.

Napredak koči spora birokracija

Kao jedan od ključnih razloga odlaska mladih iz države, nerijetko se navodi negativna atmosfera koja je zahvatila sve pore društva. S time se ne slažu, barem ne u potpunosti, Lika Dzhonovavoditeljica odjela uspjeha klijenata tvrtke Infobip i Ignas GargaleviciusVoditelj digitalnog marketinga, kompanije FOREO koji su nedavno doselili u Hrvatsku kako bi ovdje živjeli i radili. Ističu kako su ovdašnji ljudi dobri radnici koji žele postići nešto vrijedno u svojoj radnoj okolini. S druge strane, primjećuju i određene nedostatke kao što su glomazni i spori birokratski mehanizmi koji ne odgovaraju digitalnom dobu u kojem se nalazimo.

Najbolje HR prakse

Konferencija je i ove godine bila domaćin nagrade Najbolje HR Prakse, za koju su konkurirale tvrtke koje su tijekom prošle godine razvile i primijenile inovativne projekte za poboljšanje kvalitete rada i zadovoljstva svojih zaposlenika.
Ove godine je u konkurenciji 26 projekata, prijavljenih od strane 20 tvrtki, prvo mjesto zaslužila kompanija ACG iz Ludbrega za svoj originalan projekt 'Tko (ne) bi htio biti LUMEN'. Drugo mjesto osvojila je tvrtka MICROBLINK i to za projekt 'Beyond startup – Grow fast, develop with patience', dok je treće mjesto pripalo kompaniji PEVEC i njihovu programu 'Escape room – novi alat u selekcijskom procesu'.

Predavanja o vodstvu, osnaživanju zaposlenika i nepoželjnim ponašanjima

Kao i svake godine, konferencija je ponudila niz interesantnih predavanja istaknutih predavača.

Prvi je za govornicu stupio Ben Renshaw, vodeći leadership stručnjak i govornik kojemu je inovativan rad s globalnim kompanijama, kao što su BT, Heathrow i Coca – Cola, donio svjetsko priznanje. U okviru svog Keynote govora ''Vodstvo sa svrhom'', Renshaw je ukazao na povezanost između svrhovitog vodstva, talenta i strasti.

O vrijednosti HR odjela za razvoj i uspješan rad kompanija govorila je i Dagmar Suissa, istaknuvši sedam tipova voditelja odjela za upravljanje ljudskim resursima. Prema Dagmar, moderni HR stručnjaci spadaju u jednu od sljedećih kategorija – oportunist, diplomat, ekspert, ostvaritelj ciljeva, individualist, strategičar i alkemičar.

Vrhunski tim ključ je svakog uspjeha. Možemo imati najoriginalniju, do u detalje razrađenu ideju i savršenu viziju, najmodernije alate i tehnologiju potrebnu za njenu realizaciju, međutim sve to pada u vodu ako ljudi zaduženi za provođenje zamisli u djelo nisu oni pravi. Kako pronaći one 'prave' radnike, govorio je Rohit Joshi.

S novim tehnologijama stižu i nove generacije zaposlenika, a s njima i sasvim novi mentalni modeli zbog kojih nekadašnji pristupi učenju i razvoju više ne funkcioniraju, u okviru svog predavanja upozorio je Alan Žepec, vlasnik i CEO tvrtke LQ.

Razvoj poduzetničkog duha u organizacijama ostvaruje se uvođenjem inovacija, a ulogu zaposlenika poslodavci mogu osnažiti implementiranjem novih alata, na modernim platformama, istaknula je Krysia Sommers, Head of Innovation Engagement tvrtke Bayer.

Hoće li i na koji način umjetna inteligencija promijeniti korporativno upravljanje ljudskim resursima, u okviru svog predavanja zajedno s publikom zapitao se  Kai Reinhardt, profesor poslovne administracije, organizacije i HR-a sa HTW sveučilišta u Berlinu.

U svijet blockchain tehnologije – njene primjene i implementacije u poslovnom okruženju uveo nas je Mario Vojvoda, CIO u Tolar HashNETu.

S nepoželjnim organizacijskim ponašanjima, u koja spadaju sva namjerna ponašanja koja krše važne organizacijske norme i predstavljaju prijetnju dobrobiti i ugledu kompanije, publiku je upoznala Maša Tonković Grabovac, Docentica Sveučilišta u Zagrebu, i pritom ponudila rješenja za preveniranje takve vrste ponašanja.

Konferencija je zaključena interesantnim predavanjem Christopha Fellingera, Head Of Early Career Programs korporacije Beiersdorf AG, o utjecaju Y i Z generacija na budućnost organizacija.

Konferenciju su podržali partneri Visoko učilište AlgebraInfoart i COTRUGLI Business school, kao i sponzori Adacta i Carlsberg.