HR Days konferencija: ‘Motivacija i energija rastu kontinuiranim radom na znanjima i vještinama’

U drugom danu HR Days konferencije svoje bogato iskustvo podijelili su strani i domaći predavači s raznih područja.

Karin Volo, direktorica Evoloshen akademije, svojom glavnom misijom navodi uvođenje radosti na radna mjesta.

Tijekom dugogodišnjeg rada pomogla je tvrtkama koje su prolazile kroz tranziciju, a sudionike šeste HR Days konferencije upoznala je s ključnim načinima izgradnje i održavanja angažiranost te kreiranja svrhe i uspostave povjerenja u organizaciji.

„Prema istraživanjima provedenima na globalnoj razini, 13% zaposlenika angažirano je na radnom mjestu. U Hrvatskoj su rezultati još niži – tek 3% zaposlenika pokazuje aktivnu angažiranost na poslu.“

Angažiranost se stalno mijenja, stoga je potrebno kontinuirano pratiti rad zaposlenika i uvoditi organizacijske promjene.

„Motivacija i energija rastu kada kontinuirano radimo na poboljšanju vlastitih vještina i znanja. Jednako vrijedi i za organizacije.“ Organizacijska kultura trebala bi počivati na vrijednostima poput suradnje, kreativnosti, emocionalne povezanosti i prepoznavanja individualnog doprinosa zaposlenika kako bi se povećala njihova angažiranost i uspostavilo povjerenje. Povećanjem povjerenja u organizaciji, povećava se proaktivnost zaposlenika te se znatno smanjuju troškovi kompanije.

Za kraj, Volo je otkrila formulu o novom načinu poslovanja koja pomaže tvrtkama da zadrže svoje zaposlenike: „Za današnje organizacije poslovni imperativ je stvaranje kulture svrhovitosti, a ne isključivo postizanje financijskih rezultata.“

Antonio Matković, Voditelj odjela suradnje s javnim sektorom i razvojnim fondovima u tvrtki SELECTIO, predstavio je prilike za uvođenje inovativnih praksi za privlačenje i razvoj budućih kadrova korištenjem sredstava iz fondova Europske Unije.

„Problem u Hrvatskoj je što nemamo projekcije za potrebe zapošljavanja, već samo gledamo povijesne podatke. Imamo veliki ljudski kapital, a uvozimo inozemnu radnu snagu.“

Matković je prezentirao primjere inovativnih projekata u različitim područjima koji uskoro započinju s provedbom. U sklopu projekata HR funkciji će se omogućiti podrška u procesu novih zapošljavanja, a poslodavcima koji sudjeluju u provedbi dana je dodatna mogućnost za usavršavanje postojećih usluga te se u javnosti potvrđuje njihova društvena odgovornost, prvenstveno zbog zapošljavanja ugroženih skupina na tržištu rada.

Maja Parmač Kovačić, docentica na Katedri za psihologiju rada i organizacijsku psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osvrnula se na goruću temu korisnosti upitnika ličnosti za predviđanje uspješnosti na poslu. Prisutnim je svojim praktičnim znanjem odgovorila na često pitanje u HR-u: Kako detektirati pojedince koji stvaraju toksičnu radnu atmosferu.

„Dva problema s kojima se susrećemo u procjeni ličnosti jesu lažiranje odgovora te zanemarivanje osobina koje su nam ključne. Kako bismo pronašli osobu koja karakterno najviše odgovara radnom mjestu, u selekciju bismo trebali uključiti upravo tehnike koje minimiziraju utjecaj socijalno poželjnog odgovaranja, kao i tehnike koje mjere nesvjesne misli i osjećaje (implicitnu ličnost).“

„Mjerenjem implicitne i eksplicitne ličnosti ćemo dobiti bolju sliku o kandidatu. Bitno je imati na umu da spomenute tehnike nisu zamjena, već nadopuna samoprocjenama ličnosti - mišljenje koje potencijalni zaposlenici imaju o sebi nam je važan izvor informacija!“, zaključila je Parmač Kovačić.

O često zanemarenoj temi tj. kulturi zdravlja, predavao je Bruce Greenhalgh, Mindfulness trener i konzultant. „Radna okolina se rapidno mijenja, a takve nagle promjene negativno utječu  na zdravlje zaposlenika. S obzirom na povećanje radnog vijeka postavlja se pitanje kako ćemo si u zrelijoj dobi omogućiti uvjete potrebne za ugodan život. No na stranu fizičkog zdravlja, bavimo li se dovoljno svojim mentalnim zdravljem?“ Istraživanja pokazuju da 20% radne populacije ima neki oblik poteškoće po pitanju svog mentalnog zdravlja. Postajemo snowflake generacija koja se topi pod pritiskom, kako fizički tako i psihički.ukazao je Greenhalgh.

Zapostavljeno mentalno zdravlje uvelike utječe na ekonomiju jer su ljudi na svojim radnim mjestima, no njihova produktivnost je upitna. Well-being odnosno razna sreće koja čini zaposlenika angažiranima postaje krucijalna za svaki business.

„Well-being povećava performans zaposlenika, potiče na suradnju, inovativnost, a pritom minimizira mogućnost pogreške i neuspjeha. Well-being su mali kontinuirani koraci i pokazivanje interesa managera za svoje zaposlenike.“ poručuje Greenhalgh.

Dašak matematike i fizike u svijet HR-a unio je doc.dr.sc. Robert Kopal, državni tajnik pri MUP-u koji je svojim predavanjem na temu socijalnih mreža ukazao na važnost kontrole nad mrežama koje sami stvaramo, kako u privatnom tako i u poslovnom kontekstu.

„Socijalne mreže su one koje oblikujemo sami i za razliku od onih digitalnih odnosno društvenih, sami određujemo tko je influencer. Gledano iz HR ugla, bitno je osvijestiti koga poznaju naši zaposlenici, odnosno kakav socijalni kapital imamo u organizaciji. Smisleno umrežavanje zaposlenika u upravljanju projektima dovest će do maksimiziranja protoka ideja, kao i učinkovitosti, uštede i angažiranosti“ poručuje Kopal.

Konferenciju je zatvorila službena psihologinja hrvatske vaterpolo reprezentacije na temu upravljanja timovima u stresnim situacijama. Renata Barić iznijela je praktične savjete kako zadržati 'čistu glavu' u situacijama koje nam se na prvi pogled čine nerješive, ali se osvrnula i na utjecaj trenera odnosno managera na rukovođenje tima.